Joga je dobro poznata praksa koja potječe iz drevne Indije. Od porasta popularnosti na Zapadu i globalno u 1960-ima, postala je jedna od najomiljenijih metoda za kultiviranje tijela i uma, kao i za tjelesnu vježbu.
S obzirom na naglasak joge na jedinstvu tijela i uma te njezinim zdravstvenim prednostima, entuzijazam ljudi za jogu nastavio je rasti. To se također prevodi u veliku potražnju za instruktorima joge.
Međutim, britanski zdravstveni stručnjaci nedavno su upozorili da sve veći broj instruktora joge ima teške probleme s kukovima. Fizioterapeut Benoy Matthews izvještava da se mnogi učitelji joge suočavaju s ozbiljnim problemima s kukovima, a mnogi zahtijevaju kirurško liječenje.
Matthews spominje da sada mjesečno liječi oko pet instruktora joge s raznim problemima sa zglobovima. Neki od tih slučajeva su toliko ozbiljni da zahtijevaju kiruršku intervenciju, uključujući potpunu zamjenu kuka. Osim toga, te su osobe prilično mlade, oko 40 godina.
Upozorenje o riziku
S obzirom na brojne prednosti joge, zašto sve više profesionalnih instruktora joge doživljava ozbiljne ozljede?
Matthews sugerira da bi to moglo biti povezano s brkanjem boli i ukočenosti. Na primjer, kada instruktori joge osjećaju bol tijekom vježbanja ili podučavanja, mogu je pogrešno pripisati ukočenosti i nastaviti bez prestanka.
Matthews naglašava da iako joga nudi mnoge prednosti, kao i svaka vježba, pretjerivanje ili nepravilno vježbanje nosi rizike. Fleksibilnost svake osobe varira i ono što jedna osoba može postići možda neće biti moguće za drugu. Bitno je znati svoje granice i prakticirati umjerenost.
Drugi razlog ozljeda među instruktorima joge može biti taj što je joga njihov jedini oblik vježbanja. Neki instruktori vjeruju da je svakodnevno vježbanje joge dovoljno i ne kombiniraju ga s drugim aerobnim vježbama.
Osim toga, neki instruktori joge, posebno novi, predaju i do pet sati dnevno bez pauza vikendom, što lako može naštetiti njihovom tijelu. Na primjer, Natalie, koja ima 45 godina, prije pet godina je zbog takvog prenaprezanja potrgala hrskavicu kuka.
Stručnjaci također upozoravaju da predugo zadržavanje joga položaja može dovesti do problema. Međutim, to ne znači da je joga sama po sebi rizična. Njene su dobrobiti globalno prepoznate, zbog čega je i dalje popularna u cijelom svijetu.
Prednosti joge
Vježbanje joge nudi brojne prednosti, uključujući ubrzavanje metabolizma, uklanjanje tjelesnih otpadnih tvari i pomoć u vraćanju oblika tijela.
Joga može poboljšati tjelesnu snagu i elastičnost mišića, potičući uravnotežen razvoj udova.
Također može spriječiti i liječiti razne fizičke i mentalne tegobe poput bolova u leđima, ramenima, vratu, glavobolja, bolova u zglobovima, nesanice, probavnih smetnji, menstrualnih bolova i gubitka kose.
Joga regulira cjelokupne tjelesne sustave, poboljšava cirkulaciju krvi, uravnotežuje endokrine funkcije, smanjuje stres i potiče mentalno blagostanje.
Druge dobrobiti joge uključuju jačanje imuniteta, poboljšanje koncentracije, povećanje vitalnosti te poboljšanje vida i sluha.
Međutim, ključno je pravilno vježbati pod vodstvom stručnjaka i unutar vlastitih granica.
Pip White, profesionalna savjetnica iz Chartered Society of Physiotherapy, navodi da joga nudi brojne dobrobiti za fizičko i mentalno zdravlje.
Razumijevanjem svojih sposobnosti i ograničenja te vježbanjem unutar sigurnih granica, možete ubrati značajne koristi od joge.
Podrijetlo i škole
Joga, koja je nastala u drevnoj Indiji prije tisuća godina, kontinuirano se razvijala i evoluirala, što je rezultiralo brojnim stilovima i oblicima. Dr. Jim Mallinson, istraživač povijesti joge i viši predavač na Školi orijentalnih i afričkih studija (SOAS) Sveučilišta u Londonu, navodi da je joga u Indiji u početku bila praksa za vjerske askete.
Iako vjerski praktičari u Indiji još uvijek koriste jogu za meditaciju i duhovnu praksu, disciplina se značajno transformirala, posebno tijekom proteklog stoljeća s globalizacijom.
Dr. Mark Singleton, viši istraživač moderne povijesti joge na SOAS-u, objašnjava da suvremena joga integrira elemente europske gimnastike i fitnessa, što rezultira hibridnom praksom.
Dr. Manmath Gharte, ravnatelj Instituta za jogu Lonavla u Mumbaiju, za BBC kaže da je primarni cilj joge postizanje jedinstva tijela, uma, emocija, društva i duha, što vodi do unutarnjeg mira. Spominje da različite joga poze poboljšavaju fleksibilnost kralježnice, zglobova i mišića. Poboljšana fleksibilnost koristi mentalnoj stabilnosti, u konačnici uklanjajući patnju i postižući unutarnji mir.
Indijski premijer Modi također je strastveni praktičar joge. Na Modijevu inicijativu, Ujedinjeni narodi su 2015. godine uspostavili Međunarodni dan joge. U 20. stoljeću Indijci su počeli sudjelovati u jogi u velikim razmjerima, zajedno s ostatkom svijeta. Swami Vivekananda, redovnik iz Kolkate, zaslužan je za uvođenje joge na Zapad. Njegova knjiga "Raja Yoga", napisana na Manhattanu 1896. godine, značajno je utjecala na zapadno shvaćanje joge.
Danas su popularni razni stilovi joge, uključujući Iyengar jogu, Ashtanga jogu, vruću jogu, Vinyasa flow, Hatha jogu, aerial jogu, Yin jogu, pivsku jogu i golu jogu.
Osim toga, poznata joga poza, Pas prema dolje, dokumentirana je još u 18. stoljeću. Istraživači vjeruju da su je indijski hrvači koristili za vježbanje hrvanja.
Vrijeme objave: 17. siječnja 2025.
